ZA I PROTIV NAJAVLJENOG PROJEKTA: Hoće li Zeničani pristati na izgradnju spalionice otpada?

Stručnjaci upozoravaju da spalionice ne rješavaju problem toksičnih materijala prisutnih u otpadu. U stvari, one pretvaraju toksične materijale, kroz plin i otpadni pepeo, u druge oblike, od kojih su neki toksičniji od izvornih materijala, poput spaljivanja PVC plastike.

Kupoprodajna transkacija kojom je firma H&P iz Zvornika preuzela zeničke pogone Arcelor Mittala te većinsko vlasništvo nad Rudnikom željezne rude Prijedor, je nesumnjivo najvažniji događaj za ekonomiju u Bosni i Hercegovini.

No, osim prvobitnih pretežno optimističnih najava novih vlasnika datih početkom oktobra, malo šta je otklonilo zebnju kod prijedorskih rudara i zeničkih metalurga. Za rudnik željezne rude neskriveno je nagovješteno da ima kapaciteta za još dvije do tri godine eksploatacije. Kod Nove Željezare Zenica, situacija o budućnosti je neizvjesnija. Vlasnici su već dostavili Općinskom sudu Zenica zahtjev za otvaranje stečajnog postupka za „Novu željezaru Zenica“, uz uvjeravanja da tako žele otkloniti segmente dosadašnjeg lošeg poslovanja, o čemu je Žurnal pisao.

Novi vlasnici najviše insistiraju na konkretnoj pomoći federalne vlade, jer je Federacija suvlasnik 8 % ove firme. Za sada nema komunikacije dva suvlasnika. Na skupštini Društva održanoj polovinom decembra nije bilo člana Nadzornog odbora ispred Vlade Amela Badnjara. Kako nezvanično saznajemo on još nije dobio upustva sa kojim stavom da razgovara sa novim (su)vlasnicima.

ENERGANA ILI SPALIONICA SVAKOJAKOG OTPADA?

Ono što je možda više izazvalo pažnju naročito stanovnika Zenice jeste najava da novi vlasnici u krugu železare planiraju gradnju spalionice odnosno energane na otpad, kako bi električnu enegiju mogli korisiti za potrebe željezare te gradsko grijanje. Takvo postrojenje isti vlasnici namjeravaju izgraditi i u Zvorniku. Proceduru su već pokrenuli pred nadležnim ministarstvom u RS kojem trebaju dostaviti Studiju uticaja na životnu sredinu.

Istovjetan proces potreban je i za zeničku energanu, ali zahtjev Federalnom ministarstvu okoliša još nije podnesen. Potencijalne dozvole moraju biti usklađene sa prostorno-planskim dokumentima, takvog projekta nema u onim najavljenim na području Zenice. Kako saznajemo početkom naredne godine u javnu raspravu bi trebao biti dostavljen Federalni plan upravljanja otpadom u kojem su navedene takve energane samo u Sarajevu Mostaru te Unsko-sanskom kantonu.

Za sada vlasnici uvjeravaju da iskustva sa takvim postrojenjim u gradovima poput Beča, KopenhagenA ili Dubaija pokazuju visok stepen ekološke opravdanosti.

“Nova energana će posjedovati višestepene sisteme prečišćavanja dimnih gasova (uključujući vrećaste filtere, aktivni ugalj i SCR katalitičku denitrifikaciju) koji uklanjaju preko 99,99 posto štetnih čestica”, uvjeravaju oni.

No stručnjaci iz ove oblasti navode nekoliko činjenica.

„Ovdje se opisuju emisije izmjerene na dimnjacima. Tako su i emisije iz stare željezare mjerene na dimnjaku a kroz krovove se ispuštalo puno više. Te emisije su niske kad se koriste svi uređaji za prečišćavanje, koji koštaju toliko da se ne isplate ako nema dovoljno otpada – zato će ga morati uvoziti. Ne spominje se pepeo, jer i nakon filtera svi otrovi ostaju u pepelu koji onda treba zbrinuti“, upozoravaju.

Napominju i da spalionice ne rješavaju problem toksičnih materijala prisutnih u otpadu. U stvari, one pretvaraju toksične materijale, kroz plin i otpadni pepeo, u druge oblike, od kojih su neki toksičniji od izvornih materijala, poput spaljivanja PVC plastike.

„Grad Zenica ima konfiguraciju terena koja ne dozvoljava da se u njoj grade bilo kakva postrojenja koja ispuštaju emisije u zrak. Poređenje sa Bečom, Dubaijem i Kopenhagenom ne može biti argument za izgradnju spalionice otpada, koji bi se većim dijelom uvozio iz Evropske Unije i susjednih zemalja“, navode iz Eko foruma Zenica.

IMA I NEGATIVNIH PRIMJERA

Prosječno finansiranje spalionica dolazi 72% iz lokalnih naknada i taksi koje plaćaju građani, dok samo 28% potiče od prodaje električne energije. Tako domaćinstva u Beču plaćaju oko 50 eura mjesečno za zbrinjavanje otpada, a spalionica je vlasništvo grada, kako bi imali punu kontrolu nad tokovima otpada. Bečka energana koristi godišnje oko milion tona otpada, dok u cijeloj Federaciji nije moguće ni upola toliko prikupiti.

Prema dostupnim podacima čak 79% spalionica u SAD-u smješteno je u zajednicama s niskim prihodima i manjinskim zajednicama, što ukazuje na izraženu socijalnu i rasnu nejednakost u izloženosti zagađenju.

Zeničani za sada potiho prate šta se dešava. Udruženje Eko forum Zenica već je održalo sastanak sa osobama različitih zanimanja – od privrednika, advokata i ljekara do inžinjera, univerzitetskih profesora, političara i novinara. Raspoloženje prisutnih uglavnom je bilo protiv izgradnje navedene energane.

„Životni standard, nivo provođenja propisa, cijene usluga, kapaciteti državnih institucija u Bosni i Hercegovini su daleko od država s kojima nas poredi investitor. Iako moderna postrojenja imaju sisteme za prečišćavanje dimnih plinova, rizik od ispuštanja štetnih spojeva, posebno dioksina i nanočestica, i dalje postoji, naročito u slučaju tehničkih kvarova ili netransparentnog mjerenja emisija“, navode iz Eko foruma.

Podsjećaju kako udruženja za zaštitu okoliša širom svijeta, kao i novije direktive Evropske Unije, ne podržavaju spaljivanje otpada, i daju prednost prevenciji, recikliranju i kompostiranju. Postoje i druge tehnologije i tehnička rješenja koja su zaista „zelena“ i koja mogu održati industriju čelika na ekološki prihvatljiv način.

IZVOR : https://www.zurnal.info/

Dinalsa d.o.o. – Moler / Rigipser- Monter suhe gradnje (m/ž)

Moler / Rigipser- Monter suhe gradnje (m/ž) u firmi Dinalsa d.o.o.

Dinalsa d.o.o. je kompanija specijalizirana za izvođenje radova na objektima svih vrsta i namjena, poslovnih, stambenih, industrijskih i sportskih, kao i na mrežama distribucije.

Ključne odgovornosti i dužnosti:

Izvođenje radova na objektima visokogradnje i niskogradnje u Bosni i Hercegovini.
Poznavanje završnih radova u građevinarstvu.
Odgovoran i proaktivan pristup poslu, kolegama, alatu, vozilima i opremi.
Poželjna vozačka dozvola B kategorije.

Potrebne kvalifikacije i iskustvo:

Iskustvo u sličnim poslovima je prednost.
Poželjno poznavanje više srodnih poslova, kao što su završni radovi u građevinarstvu.

Željene vještine:

Timski rad.
Preciznost i pedantnost u radu.
Organizacijske vještine.
Komunikativnost i sposobnost rješavanja problema.

Prednosti rada u Dinalsa d.o.o.:

Smještaj.
Liječnički pregled.
Zaštitnu radnu odjeću i obuću.
Alat i opremu za rad.
Prijevoz na posao i s posla.
Mogućnost napredovanja i usavršavanja.
Dobre finansijske uslove.

Informacije: 033/513-148, 062/339-748

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili trebate dodatne informacije, slobodno nas kontaktirajte. Hvala vam na interesu za poziciju u našoj kompaniji.

Mjesto rada: Sarajevo

Zaposlenje: Puno radno vrijeme

Broj izvršilaca: 1

Ističe: 19.01.2026. u 23:59

Maresca na ivici otkaza u Chelseaju, strpljenje kluba ozbiljno narušeno

Enzo Maresca nalazi se na ivici odlaska s klupe Chelseaja nakon potpunog narušavanja odnosa s klubom. Situacija oko italijanskog stručnjaka već sedmicama je neizvjesna, a sve više izvora navodi da bi do rastanka moglo doći već danas.

Chelsea ulazi u novu godinu s hitnim internim razgovorima o Marescinom statusu. Nakon razočaravajućeg remija 2:2 protiv Bournemoutha na Stamford Bridgeu, tokom kojeg su ga navijači izviždali, gotovo je izvjesno da Maresca neće predvoditi ekipu u nedjeljnom gostovanju kod Manchester Cityja.

Prema informacijama bliskim klubu, sam Maresca razmatra odlazak iako ostaje nejasno da li je spreman napustiti Chelsea bez otpremnine. Njegov ugovor važi do 2029. godine, uz opciju produženja na još jednu sezonu.

Chelsea je u posljednjih sedam ligaških utakmica ostvario samo jednu pobjedu, a strpljenje uprave ozbiljno je narušeno, ne samo slabim rezultatima, već i Marescinim ponašanjem van terena. Posebnu konfuziju izazvale su njegove izjave o “najgorih 48 sati” u klubu nakon pobjede nad Evertonom sredinom decembra, koje nikada nije dodatno objasnio.

Dodatne tenzije pojavile su se nakon što Maresca nije održao konferenciju za medije poslije utakmice s Bournemouthom, već je pred novinare poslao pomoćnika Willyja Caballera. Unutar kluba to je shvaćeno kao još jedan znak ozbiljnog nezadovoljstva trenera.

Chelsea je ranije bio spreman dati Maresci dodatno vrijeme, uz upozorenje da bi januar mogao biti presudan ukoliko se loša forma nastavi. Međutim, sada se očekuje brza odluka. Klub već razmatra alternativna rješenja, a jedno od imena koje se spominje je trener Strasbourga Liam Rosenior, čiji je klub partnerski povezan s Chelseajem.

U slučaju Marescinog odlaska, Chelsea bi tražio petog stalnog menadžera otkako su klub 2022. godine preuzeli Todd Boehly i Clearlake Capital. Iako nisu skloni promjenama usred sezone, aktuelna situacija ih tjera na reakciju.

Maresca je tokom problematičnog decembra bio pod kritikama zbog taktičkih odluka i izmjena, dok su navijači dodatno iskazali nezadovoljstvo zvižducima i skandiranjem “Ne znaš šta radiš” nakon njegove odluke da izvede Colea Palmera iz igre.

Chelsea u januaru očekuje izuzetno gust raspored s devet utakmica, uključujući Premier ligu, FA Cup, Carabao Cup i Ligu prvaka. Uprkos ranijoj podršci i uspjesima iz prošle sezone, jasno je da je strpljenje čelnika kluba došlo do svoje granice.

Šta je jedinstveno područje plaćanja u eurima, kojem bismo se trebali pridružiti 2026.: Nečlanstvo nas košta 100 miliona eura

Bosna i Hercegovina je blizu pridruživanja jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Jedna je od rijetkih evropskih država koje nisu dio ovog područja, što ima visoku cijenu.

Pridruživanje SEPA-i neće značiti uvođenje eura kao zvanične valute i u Bosni i Hercegovini, već će značiti jednakost bh. fizičkih i pravnih lica u domaćem i prekograničnom platnom prometu s državama koje su već dio SEPA-e. Konkretnije, ta jednakost će podrazumijevati:

Smanjenje naknada za dolazne i odlazne novčane transakcije, čime će građani i privrednici ostvariti značajnu uštedu. Procjena Svjetske banke je da su te naknade u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama koje nisu dio SEPA-e šest puta veće nego u zemljama koje su dio SEPA-e.

Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) Jasmina Selimović je ukazala na pretpostavku da se te naknade za transakcije koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu godišnje naplate u iznosu od čak 100 miliona eura;

Unapređenje bh. platnog sistema, što će se ogledati i u uvođenju instant plaćanja. Između ostalog, instant plaćanjem će se omogućiti da transakcije budu značajno brže nego što jesu te da se realiziraju i u neradnim danima. Tako da se više neće duže čekati da plata ili penzija “legnu” na račun od trenutka uplate.

Pridruživanje SEPA-i je utoliko više značajno zbog toga što bh. dijaspora šalje mnogo novca u svoju matičnu državu. Podatak Centralne banke koji govori koliko je to značajno jeste taj da se novcem koji pošalje dijaspora generiše 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dakle, pridruživanjem SEPA-i poboljšat će se ukupna ekonomija Bosne i Hercegovine.

Očekivalo se da bi Bosna i Hercegovina ove godine mogla postati dio ovog područja, ali to se nije dogodilo. Ipak, nadležni su uvjereni da će se to dogoditi do proljeća sljedeće godine.

Državna vlast je po ovom pitanju uradila svoj dio posla, a predstoji da entitetske vlasti završe ono započeto. Ukoliko se SEPA-i ne pridružimo do proljeća, onda ćemo rizikovati da s procesom pridruživanja počnemo ispočetka jer Evropska unija planira ažurirati propise koji se odnose na SEPA-u.

Najmanje 10 mrtvih u eksploziji u švicarskom skijalištu, policija strahuje da je taj broj mnogo veći

Najmanje 10 osoba je smrtno stradalo, a nekoliko ih je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u baru, u poznatom švicarskom skijalištu Crans-Montana, potvrđeno je za Sky News.

Zvanično je potvrđeno da je najmanje 10 poginulih, međutim policija strahuje da su zapravo desetine ljudi poginule, a da ih je oko 100 povrijeđenih. Među poginulima ima i stranih državljana.

Jutro nakon eksplozije (Foto: EPA-EFE)

Eksplozija se dogodila u 01:30 sati po lokalnom vremenu, tokom proslave Nove godine u baru Constellation, čiji je kapacitet oko 300 ljudi.

Policija i druge hitne službe su odmah stigle na teren, angažovan je i helikopter, a bolnice rade u vanrednoj situaciji.

“Hitne službe su u punom jeku i hrabro rade. Bolnice širom zemlje suočavaju se s prilivom povrijeđenih ljudi”, rekao je vijećnik Stephane Ganzer.

Uzrok eksplozije i požara još nije poznat, ali je policija isključila mogućnost terorizma. Lokalni mediji navode da bi potencijalni razlog mogla biti pirotehnika koja je korištena tokom koncerta. Vlast je kazala da je prerano za takve odgovore i da su pokrenuli istragu.

S obzirom na ozbiljnost situacije, Državno vijeće je aktiviralo klauzulu o “vanrednoj situaciji” kako bi lakše koordinirali operacije. Na terenu je raspoređeno 140 pripadnika hitnih službi, 10 helikoptera i 40 vozila hitne pomoći.

Zohran Mamdani je zakletvu položio na dva Kur’ana

Zohran Mamdani je s ulaskom u novu, 2026. godinu i službeno stupio na poziciju gradonačelnika New Yorka. Ono što ga izdvaja od drugih gradonačelnika koji su tu bili prije njega je što je on svoju zakletvu položio na Kur’anu.

Naime, tradicija u američkoj politici nalaže da svi političari, bilo u zakonodavnom ili izvršnom dijelu vlasti, polažu zakletvu na svetoj knjizi.

Naravno, većina izabere Bibliju, dok muslimani biraju Kur’an. U američkoj historiji je bilo primjera da su se zakletve polagale i na Ustav SAD-a, kao i na ustave saveznih država.

Također, ista tradicija nalaže da se zakletva polaže na knjizi koja ima sentimentalnu vrijednost osobi koja preuzima funkciju, zbog čega mnogi biraju Bibliju iz svoje kuće ili doma bliske osobe.

Upravo zbog toga je Mamdani odlučio iz svoje kuće uzeti Kur’an na kojem je na kraju i položio zakletvu, te tako, na određen način, ušao u historiju SAD-a.

Kur’ani na kojima je zakletvu položio Zohran Mamdani (Foto: AP)

U Gradskoj vijećnici, gdje će se održati polaganje zakletve otvoreno za javnost, Mamdani će je položiti na “malom Kur’anu”, odnosno džepnoj verziji ove svete knjige.

Nakon inauguracije, Kur’an će biti javno izložen u Javnoj biblioteci New Yorka.

Od Times Squarea do Copacabane: Ovako su ljudi u svijetu proslavili ulazak u 2026. godinu

SRETNA NOVA 2026. GODINA

KAKO JE TO BILO U SVIJETU ?

Stanovnici širom svijeta oprostili su se od 2025. godine i dočekali 2026. u atmosferi slavlja, muzike i vatrometa. Od evropskih trgova do tropskih plaža, gradovi su odisali radošću i pozitivnom energijom dok su milioni ljudi zajedno brojali posljednje sekunde stare godine.

Evropa je, kao i uvijek, zablistala u punom sjaju. Gradovi su organizovali koncerte na otvorenom i veličanstvene vatromete, stvarajući nezaboravne prizore koji su oduševili i stanovnike i turiste.

Među najimpresivnijim proslavama izdvojio se Pariz, koji je priredio pravi spektakl ispred Trijumfalne kapije i duž čuvene avenije Champs-Elysées. Posjetioci su uživali u kombinaciji svjetlosnih efekata i vatrometa koji su obasjavali noćno nebo nad francuskom prijestonicom. Sama gradonačelnica Anne Hidalgo učestvovala je u odbrojavanju, dijeleći oduševljenje sa okupljenima.

U Berlinu, tisuće ljudi okupilo se kod Brandenburških vrata, gdje je sedmominutni vatromet rasvijetlio zimsko nebo. Atmosferu su dodatno podgrijavali poznati DJ-evi, dok je prema procjenama organizatora više od 20.000 ljudi prisustvovalo proslavi.

Preko Atlantika, New York je ostao vjeran svojoj tradiciji – Times Squareje ponovo bio centar pažnje dok je slavna kristalna

kugla klizila niz stub visok 42 metra, označavajući početak nove godine. Hiljade posjetitelja uzvikivalo je odbrojavanje dok su konfete prekrivale ulice. Vatromet je istovremeno obasjao i nebo iznad Washingtonovog spomenika, dodajući američkoj proslavi poseban sjaj.

Na južnoj hemisferi, Rio de Janeiro je ponovo priredio veličanstven doček na plaži Copacabana, koja je bila prepuna ljudi odjevenih u bijelo – simbol mira i sreće. Muzički nastupi i raskošni vatromet stvorili su čarobnu atmosferu, dok su se svjetla reflektovala na talasima Atlantskog okeana, najavljujući početak još jedne godine punе nade i novih početaka.

“Dobro došla Bugarska ” od 1. januara uvodi euro, ECB priredio super dobrodošlicu

U povodu ulaska Bugarske u eurozonu, Evropska centralna banka (ECB) priredila je spektakularan svjetlosni performans na fasadi svoje glavne zgrade u Frankfurtu. Ova simbolična instalacija obilježava važan trenutak – od 1. januara 2026. godine Bugarska će postati 21. članica eurozone i zvanično će početi koristiti euro kao svoju nacionalnu valutu.

Na zgradi ECB-a prikazivat će se animacija sa porukom „Dobrodošla, Bugarska“, ispisanom na svim jezicima zemalja koje koriste euro. U okviru projekcije biće predstavljeni i dizajni bugarskih kovanica od 50 centi, jednog i dva eura, koji će ući u opticaj s početkom 2026. godine.

Ova svjetlosna prezentacija, koja traje oko četiri minute, biće prikazivana svake večeri od 1. do 11. januara 2026. godine. U vizualnom prikazu dominiraju plava i žuta boja – simboli Evropske unije – dok su grafički efekti kreirani uz pomoć algoritama koji prate ritam Beethovenove „Ode radosti“, evropske himne.

Cjelokupan prikaz dodatno obogaćuju bijele linije i svjetlosni mjehurići koji sadrže zanimljive činjenice o Evropi – poput broja država članica, jezika i glavnih gradova. Konceptom se želi prikazati jedinstvo evropskih naroda u različitosti te istaknuti značaj širenja eurozone novim članstvom Bugarske.

Zahvaljujući veličini i poziciji zgrade, animacija će biti vidljiva i iz zraka, a ECB je najavila da će o projektu obavijestiti aviokompanije koje lete između Njemačke i Bugarske kako bi ohrabrila snimanje ovog događaja iz aviona pri polijetanju i slijetanju u Frankfurt.

Savjet Warren Buffetta mladima, kako biti uspješan !

Završetak 2025. godine je značio i završetak jednog velikog poglavlja u poslovnom svijetu – Warren Buffett više nije izvršni direktor investicijske kompanije Berkshire Hathaway, a na toj poziciji je bio 60 godina.

Buffett ima veliko povjerenje u Grega Abela koji će ga naslijediti u vođenju kompanije vrijedne 1.200 milijardi (1,2 biliona) dolara. Iza 95-godišnjeg Buffetta ili “Proroka iz Omahe”, kako ga odmilja zovu, ostaju veliko znanje, iskustvo i savjeti.

Jedan savjet je dao 2004. na godišnjoj skupštini dioničara Berkshire Hathawaya 14-godišnjem Justinu Fongu iz Kalifornije. Naime, Fong ga je pitao za savjet kako bi bio uspješan, na šta je dobio jasan odgovor.

“Bolje je družiti se s onima koji su bolji od tebe. Izaberi saradnike čije je ponašanje bolje od tvojeg i onda ćeš se i sam kretati u tom pravcu”, sugerirao je Buffett.

Ovo je uobičajen savjet kada je u pitanju liderstvo – okružite se onima koje cijenite. No, Buffett je ovaj savjet podigao na viši nivo jer smatra da već kao mladi trebamo biti s onima koji su bolji od nas, bez da je detaljnije govorio o tome.

Slično mišljenje je imao njegov poslovni partner i potpredsjednik Berkshire Hathawaya Charlie Munger. On je bio uvjeren da je vrijedno družiti se s onima koji su bolji od nas i pod cijenu, kako je izjavio, privremene nepopularnosti među vršnjacima, piše poslovni portal Fortune.

Dvije škole pod jednim krovom: Nismo drugačiji, imamo zajedničke interese

U Općini Busovača smještenoj u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Srednjobosanskom kantonu, u jednoj zgradi nalaze se dvije srednje škole koje rade po različitim nastavnim planovima i programima.

Pohađaju ih djeca iste dobi, u istim učionicama ali u različito vrijeme. Učenici u jutarnjoj smjeni uče nastavu po hrvatskom planu i programu, a u drugoj smjeni po bosanskom planu i programu. Pola sata tišine u učionicama i hodnicima razdvaja polaznike prve i druge smjene i svjedoči podjelama za koje i sami kažu da su čudne i zamišljaju šta bi sve mogli uraditi od školskih projekata i drugih aktivnosti do druženja da zajedno pohađaju nastavu.

Praksa Dvije škole pod jednim krovom je uspostavljena nakon ratnih dejstava kao privremena mjera u tri kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) – Srednjobosanski, Zeničko-dobojski i Hercegovačko-neretvanski, u kojima djeca različite etničke pripadnosti pohađaju nastavu po različitim nastavnim planovima i programima. Razlog uspostavljanja je bio da se stiče obrazovanje barem u jednom školskoj zgradi kako se ne bi nastava odvijala u neadekvatnim prostorijama. Međutim, iako je 30 godina od kraja rata, ova privremena mjera je još uvijek na snazi bez sistemskog rješenja za prelazak u integrirane škole.

Prema istraživanju OSCE-a iz 2018., ovakvih škola ima 56 u 28 gradova Federacije.

Privremena mjera „Dvije škole pod jednim krovom“ se nalazi i u Busovači. U jednoj zgradi škole su Srednja škola Busovača u kojoj se nastava odvija od sedam ujutro do 13 sati, a pola sata kasnije počinje nastava Mješovite srednje škole po bosanskom planu i programu i traje do 19 i 10 sati.

„Skoro bez prilike da se upoznaju“

Patrik Krišto je drugi razred prve smjene i pohađa školu za tehničara cestovnog prometa. Kako doživljava činjenicu da pohađa školu u istoj zgradi sa svojim vršnjacima ali po različitim programima odgovara: „Na početku mi je bilo čudno, jer znaš da si u istoj školi s nekim, a nikad ga ne vidiš“. Vremenom, kako dodaje, naviknuo se ali osjećaj podjele između vršnjaka je ostao.

„Imam osjećaj kao da su to dvije škole, ne jedna. Mi dođemo, odradimo smjenu, i onda dolaze oni. Skoro da i nemamo priliku da se upoznamo“, kazao je Petar Vrhovac, učenik trećeg razreda prve smjene, koji pohađa školu za šumarskog tehničara.

U drugoj smjeni u srednjoj školi u Busovači je Sajra Srebrenica. Učenica je drugog razreda mašinsko tehničkog smjera. Za podjelu između prve i druge smjene navodi da ih ograničava više nego što se misli, pojašnjavajući da se često zapita šta bi sve mogli uraditi zajedno od školskih projekata i aktivnosti, do zajedničkog druženja.

Elmin Tabaković je također u drugoj smjeni i pohađa treći razred mašinsko tehničkog smjera. Smatra da „nije prirodno da dijelimo školu, a da smo razdvojeni“. „Mi imamo toliko zajedničkih interesa, ali sistem nas odvaja kao da smo drugačiji – a nismo“.

Sistem „dvije škole pod jednim krovom“ kao oblik nametnute segregacije koji mlade uči podjelama. Foto: www.ss-busovaca.com

Zajednička nastava sa vršnjacima iz druge smjene, prema Patriku, bila bi korisna i bolje bi se upoznali da su zajedno. „Manje je predrasuda kad znaš nekoga lično, a ne samo iz priča“, kazao je on.

Njegova vršnjakinja iz druge smjene – Sajra navodi da bi zajednički časovi ih naučili toleranciji i saradnji, a što ne uče u udžbenicima.

Različitost se poštuje nije prepreka

„Zamišljam školu u kojoj se poštuju različitosti, ali se ne naglašavaju kao prepreka. Jedna škola – jedan kolektiv“, navodi Petar iz prve smjene.

Elmin iz druge smjene smatra da mogućnost da uče i druže se zajedno sa prvom smjenom i da nisu podijeljeni bi bila prava škola budućnosti, u kojoj se ne gleda ko je iz koje smjene, već kakav je ko kao osoba. „Mislim da bi svima bilo lakše, ljepše i veselije“, dodao je on.

*Učenici pohađaju nastavu u istoj zgradi, ali odvojeno – različite učionice, različiti rasporedi, različiti sadržaji. Foto: www.ss-busovaca.com*

Iz razgovora sa učenicima iz Mješovite srednje škole Busovača i Srednje škole Busovača, postaje jasno da neće da ih samo razdvaja školsko zvono, već da ih i spaja. Dok su sistemom razdvojeni, a vrlo često i stavovima starijih, Patrik, Petar, Elmin i Sajra, žele da idu u školu u kojoj dijele znanje, druže se i međusobno poštuju, bez obzira na nastavni plan i program. Dok prva smjena uči hrvatski, a druga bosanski jezik, geografiju ili zemljopis, povijest ili historiju, ovi mladi ljudi poručuju da je vrijeme za promjenu koja počinje pitanjem – Zašto ne bismo zajedno?.

Dok mladi žele promjenu još uvijek je teško naslutiti da će se ona uistinu desiti s obzirom na podijeljene i neusuglašene stavove predstavnika vlasti koji bi trebali pokrenuti obrazovnu reformu.

M.Banner

Editor Choice

Your message has been sent

Stručnjaci upozoravaju da spalionice ne rješavaju problem toksičnih materijala prisutnih u otpadu. U stvari, one pretvaraju toksične materijale, kroz plin i otpadni pepeo, u druge oblike, od kojih su neki toksičniji od izvornih materijala, poput spaljivanja PVC plastike.

Nesreća u poznatom švicarskom skijalištu: U baru došlo do eksplozije, ima poginulih